- 産業: Economy; Printing & publishing
- Number of terms: 15233
- Number of blossaries: 1
- Company Profile:
Vjerojatno najuspješniji program međunarodne pomoći i izgradnje nacije u povijesti. Dobio je ime po generalu Georgeu Marshallu, američkom državnom tajniku, koji je po završetku drugog svjetskog rata predložio davanje pomoći Zapadnoj Europi za obnovu svojih ratom uništenih ekonomija. Sjeverna Amerika izdvojila je sveukupno oko 1 posto svog GDP-a između 1948-1952; većina je došla iz SAD-a i ostalo iz Kanade. Amerikanci su prepustili Europljanima da sami odrede detalje vezane uz primljenu pomoć, što je možda i razlog, prema mnogim ekonomskim analizama, ostvarivanja većeg uspjeha u usporedbi s novijim programima pomoći u kojima većinu odluka vezanih uz korištenje novca donose donatori. Glavna institucija putem koje se pomoć distribuirala bila je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC), koja je 1961. postala OECD. U današnje vrijeme, kad god se međunarodnoj zajednici predlaže angažman oko izgradnje ekonomije razorene ratom, kao što je Irak u 2003., svakako se može čuti fraza "novi Marshallov plan".
Industry:Economy
Kad neki kupac ili prodavač ima mogućnost značajno utjecati na količinu dobara ili usluga koje se traže na tržištu ili na cijenu po kojoj se prodaju. Tržišna moć ne postoji u situaciji savršene konkurencije, ali zato je prisutna kod monopola, monopsona ili oligopola.
Industry:Economy
Tržišna vrijednost dionica neke tvrtke: zaključna cijena dionice pomnožena s ukupnim brojem izdanih dionica te tvrtka.
Industry:Economy
Proizvodnja stvari kao što su automobili ili zamrznuta hrana izgubio je na važnosti u većini razvijenih zemalja tijekom zadnje polovice 20. stoljeća kako se uslužni sektor razvijao. U SAD-u i VB, postotak radnika zaposlenih u proizvodnji smanjio se od 1900. s oko 40 posto na samo 20 posto. Više od dvije trećine proizvodnog učinka zemalja članica OECD-a i čak četiri petine svih poslova nalazi se sad u uslužnom sektoru. U isto vrijeme, proizvodnja dobiva na važnosti u skupini zemalja u razvoju. Mnogi ljudi misle da je proizvodnja nekako značajnija od ostalih ekonomskih djelatnosti i da je na neki način superiornija od surfanja internetom ili šišanja nečije kose. To vjerojatno nije ništa više od nostalgije za prošlim vremenima kao kod je proizvodnja u tvornicama bila posao pravog muškarca, isto kao što je to prije 150 godina bila proizvodnja na poljima. Uglavnom, prijelaz s proizvodnje na usluge (kao što je ranije bilo s poljoprivrede na tvorničku proizvodnju) predstavlja napredovanje prema poslovima koji stvaraju veću korist, ovaj put za prave žene kao i za prave muškarce, čime se može objasniti zbog čega se prvo pojavljuju u bogatijim zemljama.
Industry:Economy
Икономическа хипотеза, която разглежда начина, по който хората мислят за бъдещето. Никой не е в състояние да предскаже бъдещето безгрешно, но според теорията за рационалните очаквания с течение на времето неочакваните събития (шокове) се елиминират едни други и като така всички икономически агенти вътре в модела предполагат, че предвижданията в него са валидни, тоест това означава, че предвижданията на агентите за бъдещи стойности на икономически релевантни променливи не могат да бъдат систематично грешни, при положение, че грешките са случайни. Това се дължи на факта, че те оформят своите очаквания на рационална основа, като използват цялата им известна информация и се учат от грешките си. Тази теория противоречи на други теории за начина, по който хората планират бъдещето, като например теорията за адаптиращите се очаквания, според която агентите основават своите предвиждания на отминали тенденции или на теорията на поведенческите икономисти, които смятат, че очакванията са до голяма степен ирационални и резултат от психологически предпочитания. Теорията за рационалните очаквания, за която нейния създател Роберт Лукас бе възнаграден с Нобелова награда за икономика, първоначално бе поета с ентусиазъм от монетаристите, тъй като оборва Кейнсианската политика за контрол на търсенето. Основаващи се на рационалните очаквания, агентите се научават да предвиждат правителствените политики и действат в този смисъл. От друга страна, макроикономиката изисква правителсвата да могат да въвеждат индивидите в заблуждение, което от своя страна прави теорията безполезна. Като резултат теорията е подложена на възражение. Въпреки това рационалните и близки до рационалните очаквания са станали част от преобладаващите съвремени икономически теории.
Industry:Economy
A dolog, vagy összegét, amelyekre egy adókulcs vonatkozik. Összegyűjteni, hogy a jövedelemadó, például, kell egy értelmes jövedelem meghatározása. Az adóalap meghatározását is kibújnak, idővel és országok, különösen akkor, ha adókedvezmények kell figyelembe venni. Ennek eredményeként egy ország, egy viszonylag magas adókulcs nem lehet magas adószint ha azt a szűkebben meghatározott adóalap, mint más országokban. Az elmúlt években a politikai népszerűtlen magas adókulcsokat vezetett számos kormány alacsonyabb áron, és ezzel egy időben szélesítik az adóalapot, gyakran így az adóteher változatlan.
Industry:Economy
A pénzt, hogy a termelési tényezők áramlását: bérek a munka; profit, vállalati és a tőke; érdeke is, hogy a tőke; Rent a földet. Elhagyta a kiadások után fizet adót, a bérek ismert, mint a rendelkezésre álló jövedelem. Országok lásd a nemzeti jövedelem.
Industry:Economy
Fiscal drag is the tendency of revenue from taxation to rise as a share of GDP in a growing economy. Tax allowances, progressive tax rates and the threshold above which a particular rate of tax applies usually remain constant or are changed only gradually. By contrast, when the economy grows, income, spending and corporate profit rise. So the tax-take increases too, without any need for government action. This helps slow the rate of increase in demand, reducing the pace of growth, making it less likely to result in higher inflation. Thus fiscal drag is an automatic stabilizer, as it acts naturally to keep demand stable.
Industry:Economy
L'effetto domino, come quando i problemi economici di un Paese si propagano in un altro Paese. (Si veda per esempio la crisi asiatica.)
Industry:Economy
La differenza tra quanto un consumatore sarebbe disposto a pagare per un bene o servizio e quanto lo stesso consumatore deve effettivamente pagare. Insieme alla rendita del produttore, fornisce un metro dei benefici economici complessivi di una vendita.
Industry:Economy
